Interior Design best living room best hair style top hair style frisuren seite porno hikaye bodrum escort escort bodrum

Katedre

I. Katedra filozofije

Katolička je Crkva od samih svojih početaka prepoznala važnost studija filozofije za teologiju. Poradi toga, za katoličke teologe studij filozofije pretpostavka je studija teologije. Takvom shvaćanju filozofije prethodi duga (počesto i burna) povijest dviju disciplina. Filozofija i teologija nerazdruživo su povezane. To postaje očito već ukoliko pogledamo prva stoljeća kršćanstva. Čuveni je evangelički teolog Wolfhart Pannenberg rekao da „bez temeljnog

II. Katedra Svetog pisma Starog zavjeta

Katedra Svetoga pisma Starog zavjeta znanstveno-nastavna je jedinica s više specijaliziranih biblijskih područja koja obuhvaćaju kanonske i deuterokononske starozavjetne spise. Glavni cilj Katedre je s jedne strane razvijanje znanstvenoga istraživanja starozavjetne biblijske poruke pomoću dijakronijskoga i sinkronijskoga hermeneutičkoga pristupa svetim tekstovima i služeći se povijesno-kritičkim ali i drugim za tu svrhu primjerenim metodama, a s druge prenošenje

III. Katedra Svetog pisma Novog zavjeta

Katedra Svetoga pisma Novog zavjeta bavi se proučavanjem novozavjetne literature i Biblijske teologije Novoga zavjeta. U tom smislu znanstveno istraživanje na ovoj Katedri obuhvaća sljedeću strukturu: Uvod istražuje povijest, okolnosti, mjesto i vrijeme nastanka pojedinog spisa, pitajući se o njegovu autoru. Egzegeza se bavi proučavanjem konkretnih tekstova, ispitujući faze njihova nastanka, počevši od usmene predaje pa sve do konačnog redaktora.

IV. Katedra fundamentalne teologije

Kratki pregled razvoja fundamentalne teologije kroz povijest Pod nazivom «fundamentalna teologija» može se shvatiti mnogo toga različitoga. Naročito se u anglosaksonskom govornom području često može doživjeti nesporazum budući da se čini da bi pojam morao imati nešto zajedničkog s fundamentalizmom. Takvo predmnijevanje nije vezano samo uz pojam «fundamentalna teologija», nego i uz stil i način kako se ova disciplina, tj. njena prethodnica,

V. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka


VI. Katedra dogmatske teologije

Pojmovi «dogma» i «dogmatika» (grč. dogma = mnijenje, mišljenje; zaključak; dokein = misliti; slutiti; držati/činiti se da je dobro; vjerovati) u posljednjih nekoliko stoljeća baš i nisu previše popularni. Razlog tomu vjerojatno je rašireno, ali i krivo, mišljenje da dogma označava nekritičku i nemotiviranu sigurnost, odnosno da je dogma «mnijenje koje se bez kritičkog provjeravanja i bez dokaza usvaja kao

VII. Katedra moralne teologije

Moralna teologija se u sklopu opće teološke naobrazbe predavala po samostanskim teološkim školama i dijecezanskim bogoslovijama. Tako iz povijesnih vrela doznajemo da se spomenuta teološka disciplina počela predavati 1613. na Višem franjevačkom učilištu na Kaptolu u Zagrebu, ali to nije bilo dugoga vijeka. Početkom 17. stoljeća u Zagreb dolaze isusovci koji 1633. na Gradecu osnivaju Akademiju. Te iste (1633.) godine moralka se, za potrebe

VIII. Katedra ekumenske teologije


IX. Katedra pastoralne teologije

Definicija pastoralne teologije Pastoralna teologija je teološka znanost, koja znanstveno-teološki reflektira sadašnju i buduću crkvenu i društvenu praksu vjere i to: analitički, kritički i normativno (Hans Schilling).   Kratka povijest pastoralne teologije Pastoralna teologija odnosno praktična teologija kao teološka disciplina implicite stara je koliko je staro i kršćanstvo odnosno povijesna Kristova Crkva, a explicite kao

X. Katedra liturgike


XI. Katedra crkvene povijesti

  Profesori:   1. dr. sc. Slavko Slišković, izvanredni profesor, pročelnik katedre, KBF 2. dr. sc. Franjo Velčić, docent, područni studij, Rijeka 3. dr. sc. Marko Medved, docent, područni studij, Rijeka 4. dr. sc. Ana Biočić, znanstvena novakinja - asistentica, KBF 5. mr. sc. Daniel Patafta, asistent,

XII. Katedra kanonskog prava

Katedra kanonskog prava Profesori 1. prof. dr. sc. Josip Šalković, izvanredni profesor, znanstveni savjetnik, KBF 2. dr. sc. Lucija Boljat, asistentica, KBF 3. doc. dr. sc. Slavko Zec, docent, p. st. Rijeka 4. mr. sc. Emil Svažić, viši predavač, p. st. Rijeka Opće informacije Sve detaljnije informacije o Katedri kanonskog prava vidi: http://www.kanonsko-pravo.info Katedra kanonskog prava je unutarnja ustrojbena jedinica

XIII. Katedra religiozne pedagogije i katehetike

Katedra religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovana je 1996. godine. Njezin prvi pročelnik bio je prof. dr. sc. Josip Baloban (1996. - 1998.). Prije osnivanja Katedre katehetski su se kolegiji predavali u okviru Katedre pastoralne teologije. Religijska pedagogija i katehetika grana je teologije u području humanističkih znanosti. Budući da se znanstveno bavi i pitanjima poučavanja/učenja i vjerskoga odgoja, ona je i

XIV. Katedra socijalnog nauka Crkve

Katedra socijalnog nauka Crkve najmlađa je Katedra na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dalje KBF). Osnovana je 31. ožujka 2000. godine. Socijalni nauk Crkve se u različitim zemljama različito razvijao što je najvećim dijelom utjecalo na osnivanje Katedri ili nekih drugih ustrojbenih jedinica koje su se bavile socijalnim naukom Crkve. Socijalna enciklika pape Lava XIII. «Rerum novarum» (15. svibnja 1891.) proizvela je dva